Što prije jeseni provjeriti kod poslovne ideje: bilješke s analize

Kolovoz je u većini obrtničkih i uslužnih djelatnosti razdoblje zatišja. Klijenti su na odmoru, narudžbe stižu sporije, a vi napokon imate glavu za pitanja koja preko godine odgađate. Mnogi koji dolaze na analizu poslovnih ideja kažu da su o vlastitoj firmi razmišljali mjesecima, ali tek kad se posao smiri nađu vremena sjesti i sve zapisati.

Jesen je za pokretanje povoljno razdoblje iz praktičnih razloga. Ljudi se vraćaju rutini, tvrtke planiraju proračune za sljedeću godinu, a vi imate nekoliko mjeseci da ideju provjerite prije nego što išta registrirate. Ako je ideja dobra, u siječnju ćete biti spremni. Ako nije, bolje je to saznati u rujnu nego nakon prvog računa za najam i opremu.

Ove bilješke nisu cjelovit vodič kroz pokretanje firme. Bavim se samo jednim korakom: kako zajedno s vama pregledavamo vaše iskustvo i interese i biramo ideje koje imaju smisla za vaše stvarne mogućnosti, i što možete pripremiti u idućih nekoliko tjedana.

Najčešća pogreška na početku je traženje ideje izvana: što se trenutno isplati, što drugi rade. Mi krećemo obrnuto, od vašeg radnog iskustva. Zapišite posljednja tri posla ili uloge i uz svaku što ste zapravo radili, ne što je pisalo u opisu radnog mjesta. Često se tek u tom popisu vidi vještina koju drugi plaćaju.

Posebno pazim na ono što vam je kolege i prijatelji redovito tražili da im pomognete. Netko je u firmi uvijek rješavao tuđe tablice, netko je objašnjavao nove strojeve, netko je dogovarao s dobavljačima. To su znakovi vještine koja ima tržišnu vrijednost, iako je vi možda smatrate sasvim običnom.

Zatim dodajte interese i ograničenja. Koliko sati tjedno realno možete raditi, imate li ušteđevinu za pokriće prvih mjeseci, želite li raditi sami ili s ljudima. Ideja koja ne odgovara vašem životu ne preživi prvu zimu, koliko god lijepo izgledala na papiru.

• Tri posljednja posla i što ste u njima stvarno radili
• Zadaci zbog kojih su vas drugi tražili pomoć
• Sati tjedno koje možete posvetiti poslu
• Iznos kojim možete pokriti prve mjesece bez prihoda

Na analizi ne dobivate gotov odgovor, nego uži izbor. Iz upitnika i razgovora obično izdvojimo dvije do četiri ideje koje se uklapaju u vaše iskustvo i mogućnosti. Za svaku zajedno napišemo kome bi se prodavala, što bi se točno nudilo i što bi bilo potrebno da se prvi kupac pojavi.

Dio ideja otpadne već u razgovoru, i to je dobar ishod. Ako vam za neku treba oprema koju ne možete financirati ili dozvola koju biste čekali pola godine, to ćemo reći otvoreno. Radije ćete čuti 'ovo nije za vas sada' od mene nego od tržišta nakon što ste potrošili ušteđevinu.

Preostale ideje stavljamo uz bok i uspoređujemo prema jednostavnim mjerilima: koliko je brzo moguće doći do prvog prihoda, koliko početnog novca traži i koliko se oslanja na vještine koje već imate. Pobjednik nije nužno najzanimljivija ideja, nego ona koja ima najviše smisla za vas.

Prije nego što bilo koju ideju proglasimo vrijednom daljnjeg rada, prolazimo kroz nekoliko pitanja. Ne tražimo savršene odgovore, nego da ih uopće imate. Ako na pitanje 'tko će to platiti' odgovor glasi 'svi', ideja još nije dovoljno oblikovana.

Poseban naglasak stavljam na pitanje cijene. Mnogi budući poduzetnici svoju uslugu cijene prema satnici koju su imali kao zaposlenici, zaboravljajući da sada sami plaćaju doprinose, opremu, vrijeme potrošeno na ponude i dane bez posla. Zato odmah razgovaramo o tome koliko biste morali zaračunati da vam posao ostane isplativ.

Isto tako pitamo što će se dogoditi ako prvi kupci kasne tri mjeseca. Ideja koja pada čim prihod zakasni previše je krhka za početak. To ne znači odustajanje, nego da plan treba pričuvu ili sporiji tempo ulaganja.

• Tko je prvi kupac i kako ćete do njega doći
• Koliko morate zaračunati da posao ostane isplativ
• Što ako prvi prihodi stignu s tri mjeseca kašnjenja
• Što u ideji ovisi o nečemu što ne možete kontrolirati

Ako razmišljate o analizi, prije dolaska pripremite jednostavan dokument od jedne stranice. Na njemu navedite iskustvo, interese, ograničenja i sve ideje koje vam padaju na pamet, čak i one za koje mislite da su preluđe. Ne trebate ih obrazlagati, dovoljno je da su zapisane.

Porazgovarajte i s dvije-tri osobe koje bi mogle biti vaši kupci. Ne pitajte ih sviđa li im se ideja, jer će iz pristojnosti reći da da. Pitajte kako taj problem rješavaju sada, koliko ih to košta i što ih smeta. Takvi razgovori vrijede više od bilo koje procjene koju možete pročitati.

Konačno, ne žurite s registracijom. Poslovni oblik, računovođu i prostor birat ćete tek kad znate što točno radite. Redoslijed je važan: prvo ideja, onda tržište i brojke, a tek onda papiri.

• Jedna stranica s iskustvom, interesima i ograničenjima
• Razgovor s dvije-tri osobe koje bi mogle biti kupci
• Popis ideja bez cenzure, a da ih ne morate braniti

Kraj ljeta zna biti zavaravajući. Odmorni ste, puni elana, a vijesti i društvene mreže pune su priča o ljudima koji su sve ostavili i uspjeli. Takve priče rijetko spominju godine strpljenja koje im prethode, pa se lako zaletite u odluku koja još nije sazrela.

Čuvajte se i suprotnosti: beskrajnog razmišljanja bez ikakvog pomaka. Ideja koja se godinama vrti u glavi ne postaje bolja, samo starija. Zato prijedlog nije da odmah dajete otkaz, nego da si zadate rok i do tada ideju stavite na papir i pred nekoga tko će je pročitati kritički.

Na kraju, ne uspoređujte svoj tempo s tuđim. Netko će se pokrenuti za mjesec dana, netko za godinu. Jedino je važno da odluka bude utemeljena na vašem iskustvu i brojkama, a ne na raspoloženju s godišnjeg odmora.